Matis
Košarica je prazna

Proljeće - plodno tlo za alergije…

Suzne oči, kihanje, svrab kože, curenje iz nosa, glavobolja samo su neki od simptoma sa kojima se bore mnogi koji imaju alergijske bolesti. Proljeće je plodno tlo za sve vrste alergija.

Koliko god sunce i proljetne temperature mame mnoge na sve češći boravak u prirodi, toliko je dolazak toplijih dana za veliki broj ljudi i borba s kihanjem, svrbežom, začepljenim nosom ili osipom.

Alergije - bolest modernog doba


Alergijske bolesti se danas svrstavaju u bolesti modernog doba. Smatra se da je oko četvrtina svjetske populacije alergična na neku supstancu i zbog toga pati od neke alergijske bolesti.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), oko 20 posto svjetske populacije preosjetljivo je na neki od alergena, a oko 300 miliona ljudi u svijetu boluje od astme. Što su zaista zabrinjavajući podaci.

Prema riječima stručnjaka alergije se počinju javljati u sve ranijoj dobi.

Kako bi se zaštitili od alergija pojedinih vrsta biljaka neophodno je što manje vremena provoditi vani.

U ne tako davnoj prošlosti alergije su bile potpuna nepoznanica, ne zbog slabih dijagnostičkih metoda, nego zbog toga što je bilo malo pacijenata koji su im bili podložni. Međutim, u posljednja dva desetljeća došlo je do drastičnog porasta broja ljudi koje muče alergije, kako u svijetu, tako i kod nas.

Rinitis i astma


Najčešća alergijska bolest je rinitis. Karakteristični simptomi su svrbež i suzenje očiju, kihanje i vodeni iscjedak iz nosa ili začepljenost nosa. Često počinje kao alergija na pelud trava, a kasnije se može javiti i na pelud stabala i korova. Javlja se u proljeće i ljeto kada je prisutna polinacija. Polen ili peludna zrnca lagana su i nošena vjetrom mogu se prenijeti na udaljenost od 100 km. Najveći dio polena, oko 90 posto, ostaje na mjestu otpuštanja.

Zaštita vanjskih sluznica od alergena moguća je pomoću topičkih kortikosteroida koji se uštrcavaju u nos ili kapaju u oči. U slučaju da ova zaštita nije dovoljna upotrebljavaju se preparati antihistaminika ili antileukotrijeni.

Nasljedni faktor


U nastanku alergijskih bolesti važnu ulogu ima i nasljeđe, s obzirom na to da nastaju kao posljedica međudjelovanja nasljedne sklonosti organizma da reagira stvaranjem antitijela na izloženost alergenima.

Djeca čiji su roditelji skloni alergiji, odnosno alergijskoj reakciji imaju veću vjerojatnost da će i sami oboljeti od alergijske bolesti

Alergijama su najviše izložena djeca, ali ta bolest može da se pojaviti u bilo kojem dobu, uključujući i najveću starosnu dob. Obično postoji nasljedni faktori, koji se prenose sa generacije na generaciju, a sami simptomi alergije pokazuju se najčešće u mladosti.

S druge strane, ne treba smetnuti s uma ni činjenicu da se alergijska bolest može razviti i kod djece u čijoj obitelji nije bilo alergije. Svako dijete u prosjeku ima tri, četiri upale gornjih udisajnih putova godišnje. To je jedan od razloga zašto se alergija često zamjenjuje s prehladom ili gripom.

Ambrozija


Mnogi ljudi sa strahom očekuju cvjetanje ambrozije. Ambrozija je jednogodišnja korovska biljka visine od jedan do 1,5 metra. U Europi, koju osvaja nevjerojatnom brzinom, može se naći oko 20 vrsta ambrozije, a najrasprostranjenija je kratka ambrozija (Ambrosia artemisiifolia, Ambrosia alatior). Niče polovinom travnja, dok je najveća koncentracija polena ambrozije u kolovozu.

Simptomi preosjetljivosti na ambroziju manifestiraju se kihanjem, peckanjem i suzenjem očiju te obilnim curenjem iz nosa, koje može trajati cijelu sezonu.

No, u zadnjih par godina kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razni radi se na suzbijanju ambrozije kako bi se zaštitili alergičari kojima je taj period godine zasigurno stravičan.

Osim toga stanovnici imaju informacije o prognozi za sljedećih sedam dana i o tome kolika će biti koncentracija polena pojedinih vrsta alergenih biljaka. U skladu sa informacijama koje posjeduju o koncentraciji polena u zraku, građani mogu planirati svoje dnevne obveze i prema toge organizirati dnevne aktivnosti.

Prevencija alergijske reakcije


Prvi i najpametniji način, reagiranja, nakon utvrđivanja na koju supstancu smo alergični, jest jednostavno se skloniti.

Da bi se lakše izbjegli sezonski poleni, potrebno je ne provoditi vrijeme na mjestima gdje je vegetacija bujna te izbjegavati period kada je koncentracija polena u zraku najveća, što je najčešće ujutro.

Također treba izbjegavati sušenje odjeće i posteljine na otvorenom, jer će biti izloženi alergenima te prostor u kojem boravite nakratko provjetriti, najbolje klima-uređajem.

Ako ste osjetljivi na cjelogodišnje alergene, treba smanjiti koncentraciju prašine u vašem domu stalnim provjetravanjem i usisavanjem, izbjegavati jastuke i posteljine s perjem te kontakt s kućnim ljubimcima, a ako ih već imate, morate obratiti posebnu pažnju njihovoj higijeni.

S druge strane, prema riječima ljekarnika, ništa od ovog ne garantira da ćete izbjeći alergiju, jer je alergene gotovo nemoguće konstantno izbjegavati.

Vrste alergija


Zbog velikog broja alergena postoji i više vrsta alergija. Imamo alergijske bolesti dišnog sistema, te alergijske bolesti kože.

U alergijske bolesti dišnog sistema spadaju: alergijska astma, rinitis te konjunktivitis, dok se u alergijske bolesti kože ubrajaju alergija na otrov insekata, alergija na lijekove, alergija na hranu.

Simptomi


Simptomi se ponavljaju svake godine. Obično počinju u rano proljeće cvjetanjem lijeske, zatim johe i vrbe, kasnije breze. Simptomi su slični običnoj prehladi, ali bez temperature: kihanje, šmrcanje, vodenasti iscjedak iz nosa, začepljenost, svrbež nosa, crvenilo i suzenje očiju, glavobolja, razdražljivost, loša koncentracija, otežano disanje, gušenje, suh i podražajan kašalj.

Simptomi obično traju nekoliko tjedana, a kod prehlade nekoliko dana. Simptomi ometaju svakodnevnu aktivnost.

Alergije na sunce


Alergije na sunce su prilično česte – javljaju se kod gotovo 20% ljudi. U većini slučajeva ljudi koji pate od blažeg oblika alergije nisu ni svjesni da su alergični, već smatraju da se radi o opečenoj koži nakon sunčanja.

No, kod nekih ljudi se javlja reakcija, za koju misle da je alergija na sunce, a u stvari se radi o kožnoj reakciji na lijekove koje uzimaju ili sredstvo koje su nanijeli na kožu, uključujući kreme za sunčanje (fototoksični dermatitis). Kod njih se javlja iritacija u obliku crvenila ili pečenja kože, a postoji i mogućnost pojave mjehura i ljuštenje kože. U ovom ne sudjeluje imunološki sustav, pa se ne radi o alergijskoj reakciji.

Reakcija se obično pojavi nekoliko sati nakon izlaganja suncu. Nakon sunčanja tijekom dana, navečer se na koži počne pojavljivati crvenilo ili mjehurići te svrbež. Kod polimorfne svjetlosne erupcije osip izgleda poput ugriza insekata. Ako se reakcija ne liječi može trajati nekoliko dana, pa čak i do dva tjedna. Vrlo je bitno zaštititi se od sunca, a to osobito vrijedi za osobe koji imaju kronični PMLE. Za početak bitno je korištenje zaštitnih krema sa UVA i UVB zaštitom, te visokim zaštitnim faktorom, te izbjegavanje sunčanja između 11 i 17 sati. Uz to treba piti mnogo tekućine i zaštititi se šeširom i odjećom (majica dugih rukava).

IZDVAJAMO IZ PONUDE